ponedjeljak, 25. ožujka 2013.

SADRŽAJ KNJIGE "Uzroci rata" dr. sc. Ivice (Ive) Lučića



Predgovor
Uvodna rasprava
Srpska dominacija
Priznanje muslimanske nacije
Hrvatski položaj u SR BiH
Ustav iz 1974. godine i „konstituiranje republike”
PRVI DIO
Savez komunista na braniku Titove ostavštine, Jugoslavije i socijalizma
Zakletve Titu i vrhunac kulta ličnosti
Tri kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine
Militarizacija društva ili Strategija općenarodne obrane i društvene samozaštite
Ocjene političkog i sigurnosnog stanja u SR Bosni i Hercegovini
Brojnost i struktura „unutarnjeg neprijatelja”
Procjene neprijateljskih političkih ciljeva
“Kleronacionalizmom” protiv ljudskih i nacionalnih prava u SR Bosni i Hercegovini
Događaji u Međugorju i odnos komunističke vlasti prema Katoličkoj crkvi
Duvno kao žarište „hrvatskog nacionalizma” i „katoličkog klerikalizma”
Pjesma iz Brišnika
„Okoreli srednjoškolci” i terorizam
Duvanjski prosvjedi protiv ruskog akceleratora i jugoslavenskog komunizma
Karakteristični slučajevi hrvatskog nacionalizma
Karakteristični slučajevi srpskog nacionalizma
Karakteristični slučajevi muslimanskog nacionalizma i islamizma
Međunacionalni sukobi u SR BiH
Utjecaj političke emigracije na događaje i promjene u SR BiH
Hrvatska politička emigracija
Srpska politička emigracija
Muslimanska politička emigracija
Informbiroovska emigracija
Neke karakteristične akcije SDB-a protiv političke emigracije
Vanjski neprijatelj
Odraz jugoslavenskih zbivanja na SR BiH
Promjena percepcije kao početak društvenih i političkih promjena
Ofenziva jugoslavenskog unitarizma i srpskog nacionalizma
Slabosti i afere koje su potresle komunističku vlast u SR BiH
Slučaj Moševac
„Fašistički rođendan” u Sarajevu
Slučaj Agrokomerc
Slučaj Kecmanović
Slučaj Neum
Gospodarska kriza i pljačka društvene imovine
Slom komunističkog sustava
DRUGI DIO
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u posljednjem desetljeću 20. stoljeća
Četrnaesti izvanredni kongres SKJ
Odraz višestranačja u Hrvatskoj i Sloveniji na političku situaciju u SR BiH
Bosanstvo kao ideološki, politički i identitetski nadomjestak jugoslavenstvu
Promjena političke paradigme kao početak političkih promjena
Osvrt na učinke ustavnih rješenja što ih je donio SKJ
Stranka demokratske akcije
Srpska demokratska stranka
Hrvatska demokratska zajednica
Otpori višestranačju i demokratizaciji društva
Predizborna očekivanja i prvi slobodni izbori
Vlast i bezvlašće, sukobi oko Jugoslavije
Pregovori i traženje rješenja
Uspostava republičke vlasti
Razoružavanje i naoružavanje naroda
Žrtve, vojske i razgovori
Kraj Jugoslavije
Čiji je rat u (Bosni i) Hercegovini
Bosna i Hercegovina kao muslimansko-srpski problem
Institucionalizacija nacionalnih podjela
Suverenitet ili mir
Referendum o neovisnosti i barikade u Sarajevu
Posljednje jugoslavenske akcije i priznanje Bosne i Hercegovine
Zaključak
TREĆI DIO
Mit o “podjeli Bosne i Hercegovine” u Karađorđevu
Povijesni kontekst sastanka u Karađorđevu
Sastanak Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu
Sastanak Tuđmana i Miloševića u Tikvešu
Što su o sastancima rekli Tuđman i Milošević i kakvi su bili prvi komentari sastanaka
Izetbegović i Gligorov o sastanku u Karađorđevu
Kako je nasta(ja)o mit o podjeli BiH između Tuđmana i Miloševića
Telefonski razgovori između Miloševića i Karadžića u ljeto i jesen 1991. godine
Politički sukobi u BiH i širenje mita o sporazumu Hrvata i Srba te o podjeli BiH
Naknadna sjećanja ili promidžbeni konstrukti
„Svjedočenja” i „otkrića” Dušana Bilandžića
„Svjedočenja” Tuđmanova predstojnika Ureda Hrvoja Šarinića
Tajanstveni hrvatski general u stranom ministarstvu, ubojstvo, laži i fonovrpce
Vanjska upotreba mita o Karađorđevu
Karađorđevo između znanstvene publicistike i publicističke fantastike
Naknadno „sjećanje” i svjedočenje Ante Markovića
Tuđmanove izjave koje određuju kontekst sastanaka s Miloševićem
Što se zapravo dogodilo u Karađorđevu
Popis kratica
Kazalo osobnih imena
Kazalo mjesta
Izvori i literatura
O autoru

ponedjeljak, 18. ožujka 2013.

NOVO U LIPNJU I SRPNJU U dvije ekskluzivne knjige četiri autora pišu sve o Ustaškoj vojnici 1941.-1945. godine



Poštovane čitateljice, poštovani čitatelji,

kako smo već najavili, u završnoj je pripremi ekskluzivna tema o Ustaškoj vojnici NDH od 1941. do 1945. godine, o temi koju nitko dosad nije do kraja obradio, i to u prvom redu na svoj dostupnoj dokumentaciji NDH koja se danas nalazi u Vojnom arhivu u Beogradu, na temelju njemačkih dokumenata iz arhiva Wehrmachta koji je pohranjen u Nacionalnom arhivu SAD-a te na nešto malo sačuvane građe iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Dakako, sve uz mnoštvo fotografija, dosad uglavnom neviđenih i neobjavljenih iz arhivskih i privatnih izvora.

Kako je dugotrajni rad na ovoj temi iznio na svjetlo dana mnoštvo prvorazrednih dokumenata, pa ih je nemoguće sve staviti u jednu, "Ustaška vojnica" izaći će u dvije knjige. Prva knjiga bit će na kioscima 5. lipnja i obrađivat će temu do kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine, a druga knjiga izaći će na kioske mjesec dana kasnije, 5. srpnja, te će sadržajno pokriti razdoblje od rujna 1943. do svibnja 1945. i završetka Drugog svjetskog rata.

Autori su dr. sc. Bojan Dimitrijević, mr. sc. Amir Obhođaš, Mario Werhas i Zvonimir Despot.

O svemu opširnije uskoro...

subota, 16. ožujka 2013.

UPRAVO IZAŠLO "Uzroci rata" od 25. ožujka na kioscima!


Knjiga dr. sc. Ivice Lučića s Hrvatskog instituta za povijest prvorazredan je historiografski rad koji se sastoji od tri ključna dijela. U prvome, pod naslovom „Uvod u rat“, autor piše o dinamici političkih i društvenih procesa i razumijevanja konteksta u kojem je BiH nastala i razvijala se, kao i svih njenih unutarnjih proturječnosti, jer bez toga nije moguće razumjeti ni uzroke rata ni povode istome koji je izbio u drugoj polovini 1991. i trajao je sve do kraja 1995. godine. To se posebno odnosi na događaje iz osamdesetih koji su velikom broju ljudi ostali u maglovitu sjećanju, prekriveni snažnim doživljajem devedesetih i ratnom traumom. Mnogima su osamdesete, u odnosu na ratne devedesete, ostale u sjećanju kao „zlatno doba”, vrijeme mladosti u kojem se mirno živjelo, slušala glazba „novoga vala” i gledale sportske priredbe, od Olimpijade do Univerzijade. Potisnute su i zaboravljene sve one neugodne strane svakodnevnice, od inflacije i nestašice osnovnih životnih namirnica pa do različitih oblike društvene i političke represije.

Nije malo onih koji će reći da je to bilo vrijeme općeg blagostanja, visokog standarda i pune zaposlenosti i koji će se zakleti da je jugoslavenska politika „bratstva i jedinstva”, „nesvrstanosti” i „socijalističkog samoupravljanja” bila najbolja moguća politika koja je vrlo uspješno rješavala i riješila sve probleme s kojima se društva i države nastale nakon raspada Jugoslavije još uvijek suočavaju ne znajući kako ih riješiti. Takvi će, zapravo, svjesno ili nesvjesno samo reproducirati ideološki postavljenu formulaciju društvene stvarnosti, koja u mnogim slučajevima i na mnogim razinama nije imala puno veze s istinom, a još manje sa stvarnošću.

Upravo u osamdesetima, koje su nedvojbeno jedan od važnih ključeva za razumijevanje događaja iz devedesetih, komunistička se ideologija sukobila sa stvarnošću i izgubila vjerodostojnost i mogućnost da promijeni zahrđali „razvojni” sustav i prilagodi ga novim prilikama i potrebama. Pokazalo se da gospodarstvo propada, društveni sustav postaje neodrživa konstrukcija, a problemi za koje je smatrano da su davno riješeni, izbijaju u prvi plan. Na temelju dostupnoga arhivskog gradiva, objavljenih izvora, literature, teško dostupnih posebnih publikacija Službe državne bezbjednosti (SDB) koje su označene najvišim stupnjem tajnosti, kao i ondašnjeg tiska autor je pokušao rekonstruirati „diskurs sigurnosti”, koji je kao glavni zadatak imao osigurati „režim društvene istine” instaliran nakon Drugoga svjetskog rata. Htio je pokazati kako je vladajuća struktura pokušavala taj „diskurs sigurnosti” pretvoriti u praktično djelovanje u uvjetima totalitarne diktature te odrediti koga i kako pratiti i nadzirati; koga i kako kazniti, a koga, zbog ovih ili onih razloga, ekskulpirati bez obzira na stvarne postupke. Pri tome je samo ukratko prikazao sustav i teorijske postavke na kojima je on počivao, a puno više prostora posvetio je praksi kroz koju se društveni „režim istine” pokušavao održati.

Jedan od najvećih problema s kojim se komunistička vlast suočila bilo je nacionalno pitanje koje je na jugoslavenskoj razini postavljeno tako da je komunističkom vodstvu omogućavalo efikasnu vlast, a svim „narodima i narodnostima” trebalo stvoriti privid zadovoljenja barem minimalnih interesa. Komunističke su vođe dobro znali potencijal nacionalnog pitanja i nacionalnih pokreta pa su sustav tako postavili da su u svakom trenutku mogli izazvati krizu, a onda je kompliciranim mehanizmom vlasti rješavati, prikazujući sebe i svoju ideologiju kao jedini okvir unutar kojeg takve krize mogu biti riješene. Bosna i Hercegovina je u tom smislu imala specifičan položaj. Formalno, ona nije bila ničija nacionalna republika, nego republika triju naroda, „ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska i muslimanska”. Stvarno, Srbi su bili poslijeratni hegemon i „temeljni narod”, Muslimani su im se pridružili u vlasti, a zatim započeli s njima borbu za dominaciju, a Hrvati su bili treći i trećerazredni narod, koji je bio određen za žrtvu u praksi ostvarivanja „diskursa sigurnosti”. Slomom komunističke ideologije i na njoj izgrađena sustava na istoku Europe te urušavanjem međunarodnog poretka krajem osamdesetih, nestalo je vanjskog okvira koji je držao na okupu jugoslavenske republike i narode. Pitanje opstanka nadvilo se iznad svih višenacionalnih zajednica, pa tako i SFRJ, odnosno SR BiH. Bio je nužan novi društveni dogovor. Međusobno zavađeni nacionalni komunizmi, manipulacija nacionalnim odnosima, višeznačne ideološke formulacije ustavnih odredbi, sustavno onemogućavanje svake demokratske alternative, opća militarizacija društva, nedostatak demokratske tradicije i vještine mirnog rješavanja problema onemogućili su kompromis i doveli su do ratne tragedije.

Poseban dio knjige čini poglavlje o političkom mitu po kojem su u ožujku 1991. Franjo Tuđman i Slobodan Milošević „dogovorili podjelu Bosne (i Hercegovine)” a onda, u dijaboličnoj verziji mita, i tijek i konačni ishod rata. Dok se prethodni dio knjige odnosi na povijest – ono što se dogodilo, ovaj se dio odnosi na nepovijest – ono što se nije dogodilo – pa je i pisan na drukčiji način. Naime, nema nikakva dokaza koji bi potvrdio da su Tuđman i Milošević uopće razgovarali o podjeli BiH, a svi kasniji događaji jasno pokazuju da se ni o čemu, pa ni o „podjeli BiH”, nisu dogovorili. Fascinantna je upornost s kojom se zagovornici teze o „dogovoru iz Karađorđeva” odbijaju suočiti s činjenicama, s jedne, i argumentima zdravorazumske logike, s druge strane. „Dogovor u Karađorđevu” postao je dogma vjernicima u socijalističku Jugoslaviju i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunističkog totalitarizma u liberalnu demokraciju. Radikalan obrat zahtijeva i radikalan mit, što je manje vjerojatan i što više ispunjava projekcije i želje, to više vjernika okuplja. Devedesete godine prošloga stoljeća samo su nastavak i posljedica osamdesetih i svih ranijih godina, a njegovi glavni protagonisti i sudionici formirani su u osamdesetima i(li) ranije.


Nakladnik: Despot Infinitus d.o.o.

Sunakladnik: Hrvatski institut za povijest

Tvrdi uvez, 522 stranice, 62 fotografije i ilustracije

Cijena 79,90 kuna

U prodaji na svim kioscima od ponedjeljka 25. ožujka

srijeda, 6. ožujka 2013.

IMOTSKE NOVINE Jedna od dugo čekanih i autentično povijesno obrađenih knjiga upravo je knjiga “Hrvatska legija“ koju potpisuju Amir Obhođaš i Jason D. Mark



Postoje knjige koje su najprodavanije na svijetu, poput “Biblije“, “Kurana“ ili “ Citata Mao Tse Tunga“. Svoju opću poznatost duguju religijskim uvjerenjima (“Biblija“, “Kuran“) ili političkim stavovima (“Citati Mao Tse Tunga“), a mase kršćana, muslimana ili komunista učinile su to da su te knjige postale i globalno poznate, čak i među onima koji ne prakticiraju takva religijska uvjerenja ili političke stavove. Postoje knjige koje svoju poznatost i raširenost duguju uvrštavanjima u programe školskih lektira, poput “Rata i mira“, “Patnji mladog Werthera“ ili “Dnevnika Anne Frank“. Iako zasigurno nisu svi učenici pročitali sva djela navedena u programu školskih lektira, vjerojatno velika većina učenika i nakon završenog obaveznog školovanja, može nabrojiti najpoznatija djela svjetske književnosti, među njima i već spomenute naslove. Međutim, postoje i knjige koje su dugo čekale da budu ispisane. Više je razloga tomu: od objektivne spriječenosti zbog ograničenja i cenzura koje nameću totalitarni režimi, do subjektivnih razloga težnji perfekcionizmu i istinama u detaljima. To je posebno teško postići u prikazivanju autentične povijesne stvarnosti, što jako dobro znaju povjesničari, poglavito oni koji se bave vojnom poviješću. Jedna od takvih, dugo čekanih i autentično povijesno obrađenih knjiga, upravo je i ova knjiga “Hrvatska legija“ (“Despot Infinitus“ 2012), koju potpisuju Amir Obhođaš i Jason D. Mark.

U hrvatskoj povijesti postoje epizode koje su nedovoljno, manjkavo i nestručno obrađene, ukoliko nisu već u potpunosti prešućivane iz različitih ideoloških i dnevno političkih razloga. Jedna od takvih epizoda je i tema koju obrađuje ova knjiga, donoseći čitav niz novina u literarnu obradu stvarnih povijesnih događanja. Knjiga na sustavan, objektivan i detaljan način prikazuje jednu od epizoda u drugom svjetskom ratu, a u koju su bile uključene i hrvatske vojne snage. Naime, tijekom drugog svjetskog rata, na jednom od presudnih bojišta po ishod cijelog rata, točnije, onom istočnom bojištu; u sastavu njemačkih oružanih snaga djelovala je i jedna hrvatska jedinica, koja se istakla u borbama u Staljingradu. Jason D. Mark, kao jedan od neospornih autoriteta za tumačenje povijesnog vojnog konteksta, poglavito oko Staljingradske bitke, ističe ulogu ne pretjerano brojne hrvatske jedinice, koja se istakla hrabrošću i požrtvovnošću, a koja je iznenadila i same njemačke zapovjednike. Knjiga obiluje znatnim brojem autentičnih i rijetkih fotografija nastalih u ratnom sukobu, prikazom ratnih djelovanja, detaljnim tumačenjima službenih dokumenata, mapama i popisima, ali nije samo u tome vrijednost knjige. U djelu se itekako prepoznaje i autorski rad Amira Obhođaša, koji autentičnim povijesnim događajima dodaje i ono zrnce osobnog spisateljskog duha, koji čitatelju pruža dodatnu zanimljivost. Ovo je knjiga koja nije mogla nastati preko noći i u kojoj se osjeti sav autorov osobni trud i rad da jedan ovakav autentični povijesni uradak ugleda svijetlo dana. Od autora očekujemo još ovakvih i sličnih djela, kako bismo mogli jasnije spoznati prošlost. I kako bismo jasnije mogli spoznati sadašnjost.

Ante Juroš  / Imotske novine

www.imotskenovine.hr/Knjizevne-recenzije/Hrvatska-legija-Amir-Obhodjas-i-Jason-D.-Mark.html