Uskoro izlazi nova knjiga: "Borba Hrvata protiv Trećeg Reicha"

Krajem rujna izlazi iz tiska nova knjiga u biblioteci "Hrvatska povijest". Naslov knjige bit će "Borba Hrvata protiv Trećeg Reicha", a u podnaslovu "Hrvatski protuosovinski otpor i dinamika vojno-političkih strategija na hrvatskom ratištu u Drugom svjetskom ratu". Povijesni fenomen koji je predmet knjige jest hrvatski nacionalni protuosovinski otpor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu. Uz notorni partizanski pokret otpora s komunističkim vodstvom kao organizirani oružani oblik suprotstavljanja okupaciji, u Hrvatskoj se spontano rađao i disao vojno neorganizirani, politički neartikulirani protuosovinski otpor koji je potjecao od hrvatskog stanovništva, vojnika i časnika hrvatske regularne vojske te određenih političkih i građanskih krugova. Kao što se je prva vrsta otpora dosad prikazivala iz politički kontroliranog ili ideološki opterećenog rakursa, postojanje ove druge vrste pružanja protuosovinskog otpora u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu historiografski i društveno nije dovoljno uzeto u obzir.

U ovom radu pokušali smo dati prilog hrvatskoj političkoj i vojnoj historiografiji Drugog svjetskog rata polazeći od razmatranja epistemologije povijesnih znanosti, pri čemu smo koristili uvide, načela i koncepte povijesne epistemologije, filozofije uma, fenomenologije, filozofije prirodnih znanosti i naturalizirane epistemologije. Temeljem ovih epistemičkih polazišta krenuli smo u smjeru prikazivanja organske povezanosti povijesnih, političkih, vojnih i psiho-socijalnih stanja stvari (odnosno, prema tradicionalnoj historiografiji, prilika) specifičnih za Hrvatsku jer je njihova ukupnost uvjetovala jedinstvena politička i vojna zbivanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, samostalni, samoorganizirajući rast oružanog i civilnog protuosovinskog otpora, kao i sazrijevanje planova protuosovinskog prevrata u Hrvatskoj uronjenoj u političko-vojne okolnosti Drugog svjetskog rata u Europi. Povijesna politička i vojna zbivanja u Hrvatskoj Drugog svjetskog rata nisu se mogla događati apstraktno i neovisno od vanjskih političkih i vojnih okolnosti, ali, jednako tako, i od unutrašnjih, nacionalnih povijesnih, političkih i društvenih uvjetovanosti. Svako poglavlje ovoga rada bavi se jednom temom: kronološki prateći relevantna zbivanja, pokušava prikazati određena stanja stvari i iscrtati odraze koje su ona morala imati na povijesne djelovatelje. Za konstituiranje prikaza birani su podaci, informacije ili pojave koji su, po našemu mišljenju, značajnije utjecali na stvaranje određenih povijesno-društvenih stanja ili su bili njihova posljedica te su kao takvi presudno utjecali na svijest pojedinačnih i društvenih povijesnih djelovatelja, a time, posljedično, i na njihova ratna djelovanja. Posebno su nas zanimale upravo te, tada prevladavajuće i odlučujuće svijesti, pojedinačni i zajednički sustavi racionaliziranja uvjetovani jedinstvenim hrvatskim povijesnim prilikama i postojećom mrežom društvenih i međuljudskih odnosa u Hrvatskoj Drugog svjetskog rata. Jer, upravo iz djelatnih sustava racionaliziranja i mreža odnosa - prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata u Europi kao i rata u Hrvatskoj, između Trećeg Reicha i Hrvatske, kao i zapadnih demokracija i Hrvatske - proizašle su političke i vojne strategije djelovanja sukobljene ili povijesno uhvaćene u, za hrvatski narod dramatičnoj igri na hrvatskom ratištu u Drugom svjetskom ratu.

Uskoro više o knjizi, autorici i datumu izlaska.