VAŽNA OBAVIJEST Sve informacije odsad na novoj internetskoj stranici nakladničke kuće Despot Infinitus d.o.o.

Poštovane čitateljice, poštovani čitatelji,

obavještavamo Vas da odsad sve informacije o našim knjigama možete dobiti i potražiti na našoj novoj internetskoj stranici.

Adresa internetske stranice: www.despot-infinitus.com

Vaša "Hrvatska povijest"!

Povjesničar Miroslav Akmadža: Uzroci nepovjerenja između Katoličke crkve i komunističkog režima u Jugoslaviji

Nepovjerenje između Katoličke crkve u Hrvatskoj i nove komunističke vlasti bilo je obostrano i duboko ukorijenjeno. Svakako je na to imao utjecaj ateistički pogled komunista na svijet. No i program KPJ još iz njene najranije faze djelovanja, još između dva svjetska rata, predviđao je neke poteze u slučaju dolaska na vlast koji se nisu sviđali kako Katoličkoj crkvi tako ni drugim vjerskim zajednicama u tadašnjoj Jugoslaviji. Naime program KPJ predviđao je odvajanje crkve od države i škole od crkve, pljenidbu crkvene imovine, te postupnu eliminaciju crkve iz političkog života. Josip Broz Tito je još u studenom 1936. u Beču napisao: "Po svojim nazorima na svijet, mi, komunisti smo nosioci dijalektičkog materijalizma, i kao takvi  - bezvjerci. Katolici su po filozofskim nazorima idealisti, vjeruju u Boga i crkvene dogme. Među ta dva nazora na svijet suprotnost je zaista nepomirljiva"...

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Katolička crkva teško je mogla prihvatiti novu vlast samim time što se radilo o komunističkoj, a time i ateističkoj ideologiji nove vlasti, što je samo po sebi neprihvatljivo crkvenom učenju, ali i zbog toga što je znala kakva su programska stajališta KPJ prema položaju crkvi u društvu. Isto tako je Crkvi bilo poznato da je KPJ pod izravnim utjecajem komunističkog režima u SSSR-u, koji se nemilosrdno obračunavao s vjerskim zajednicama od prvog dana dolaska na vlast. Biskupi su još na Biskupskoj konferenciji 1936. govoreći o komunizmu izjavili, kako na svaki način žele zaštititi svoje vjernike "od te užasne opasnosti za vjeru i civilizaciju". U tom smislu je i nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac u propovijedi na Marijanskom kongresu u Glogovnici kod Križevaca 15. kolovoza 1940. komuniste nazvao družbom zločinaca, koja je u nekim zemljama već stvorila pakao, što želi učiniti i u Hrvatskoj. Upozorio je da je komunizam najveći suvremeni neprijatelj Katoličke crkve, te da s komunistima nikada ne može biti suradnje, "dok se ne odreknu svojega nauka i svojih zločinaštva i tako prestanu biti ono što jesu". U propovijedi na Uskrs 13. travnja 1941. kazao je da je komunizam negacija svake istine i pravde i kao takav najveća zapreka miru. Početkom 1943. uputio je okružnicu svećenstvu u kojoj zahtijeva da Crkva prednjači u borbi protiv komunizma, koji je "zaprijetio ne samo kršćanstvu već i svim pozitivnim vrednotama čovječanstva uopće". Isto tako nadbiskup Stepinac u jednoj svojoj propovjedi u bazilici Srca Isusova u Zagrebu 18. ožujka 1945. osuđuje komunizam i njegov nauk i kaže da će "braniti slobodu Crkve i zauzimati se za pravo hrvatskog naroda na vlastitu državu, jer je takva država bila jamstvo za vjerničku slobodu". U skladu s tim razvijao se i strah za budućnost Katoličke crkve i drugih crkvi u novoj državi. Isto tako Katolička crkva u Hrvatskoj bila je rezervirana prema ideji o novoj jugoslavenskoj državi, s obzirom na svježe rane koje su sjećale kako Katoličku crkvu tako i hrvatski narod na strahovladu u vrijeme prve Jugoslavije. Još prije završetka rata, kada je već bilo očito da će partizanske snage preuzeti vlast u zemlji, u Zagrebu je 24. ožujka 1945. održana Biskupska konferencija na kojoj je donijeta poslanica u kojoj se osuđuju postupci partizanskog pokreta. Biskupi u poslanici najoštrije prosvjeduju protiv ubijanja katoličkih svećenika i vjernika kojima su "mrzitelji Katoličke crkve oduzeli život protupravnim osudama osnovanim na fiktivnim krivicama". U poslanici je također naglašeno da je hrvatski narod prihvatio svoju državu kao posljedicu trinaeststoljetne težnje za svojom samostalnom državom. Ovakav stav je poslije tumačen kao podrška Katoličke crkve ustaškom režimu. Iako će poslije biskup đakovački Antun Akšamović u svom pismu mons. Svetozaru Ritigu, predsjedniku Komisije za vjerske poslove za Hrvatsku, objašnjavati da poslanica nije bila usmjerena protiv partizanskog pokreta, već protiv neodgovornih elemenata među partizanima, ustašama i četnicima, činjenica je da se poslanica ponajprije odnosila na partizane. U završnim danima rata oni svećenici koji nisu imali dovoljno hrabrosti da se suoče s novom vlašću napustili su domovinu, a među njima su bili i nadbiskup vrhbosanski Ivan Šarić, biskup ljubljanski Gregorije Rožman i biskup banjalučki Jozo Garić, koji je nedugo nakon odlaska preminuo u Austriji...

P. S. Ovo je izvadak iz najnovije knjige dr. sc. Miroslava Akmadže pod nazivom “Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945.-1980.”. Knjiga se, osim u knjižarama, može nabaviti i izravno kod nakladnika (e-mail: hrvatskapovijest.biblioteka@gmail.com). Knjiga ima 530 stranica, tvrdog uveza, cijena 79,90 kuna, poštarinu za RH plaća izdavač.

O svemu više na www.hrvatska-povijest-biblioteka.blogspot.com

NAJAVA ZA OSIJEK Predstavljanje knjige dr. sc. Ive Lučića "Uzroci rata" u ponedjeljak 10. lipnja

VAŽNA OBAVIJEST Knjiga "Ustaška vojnica 1" na svim kioscima od 20. lipnja, objavljujemo njezin sadržaj!

Uskoro iz tiska izlazi prva od dvije knjige na temu o Ustaškoj vojnici NDH od 1941. do 1945. godine, o temi koju nitko dosad nije do kraja obradio. Kako smo već najavili, knjige se u prvom redu temelje na svoj dostupnoj dokumentaciji NDH koja se danas nalazi u Vojnom arhivu u Beogradu, na temelju njemačkih dokumenata iz arhiva Wehrmachta koji je pohranjen u Nacionalnom arhivu SAD-a te na nešto malo sačuvane građe iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Dakako, sve uz mnoštvo fotografija, dosad uglavnom neviđenih i neobjavljenih iz arhivskih i privatnih izvora. Kako je dugotrajni rad na ovoj temi iznio na svjetlo dana mnoštvo prvorazrednih dokumenata, pa ih je nemoguće sve staviti u jednu, tema o Ustaškoj vojnici izaći će u dvije knjige. Prva knjiga, "Ustaška vojnica 1", obrađivat će temu do kapitulacije Italije u rujnu 1943., a druga knjiga, "Ustaška vojnica 2", sadržajno će pokriti razdoblje od rujna 1943. do svibnja 1945. i završetka Drugog svjetskog rata. Autori su mr. sc. Amir Obhođaš, Mario Werhas, dr. sc. Bojan Dimitrijević i Zvonimir Despot. Prva knjiga izlazi u prodaju na kioske 20. lipnja, cijena će joj biti 79,90 kuna, tvrdog uveza, 468 stranica sa 172 ekskluzivne fotografije. Druga knjiga izlazi krajem rujna ove godine.

Sadržaj prve knjige:

PREDGOVOR

I. USTAŠKE VOJNE POSTROJBE DO TRAVNJA 1941.

Ustaški pokret u emigraciji

Ustaški pokret tijekom Travanjskog rata 1941.

II. USTAŠKA VOJNICA U 1941.

Uspostava Ustaške vojnice

Imenovanja zapovjednika Ustaške vojnice u 1941.

Razvoj postrojbi iz organizacija Ustaškog pokreta diljem NDH

Dolazak talijanske 2. vojske u Dalmaciju i potpisivanje Rimskih sporazuma

Ustanak, ljeto 1941.

Odnos Domobranstva i Oružništva prema postrojbama Ustaške vojnice

Odnos talijanske vojske prema ustanku

Talijanska reokupacija “Druge” i “Treće zone”

Poglavnikova zapovijed za prekid „čišćenja“ i problem „divljih“ ustaša

III. USTAŠKA VOJNICA I OSTALI VOJNOPOLITIČKI ČIMBENICI U NDH

Odnosi s državnim tijelima, Domobranstvom i Oružništvom te lokalnim milicijama

Odnos s Domobranstvom

Milicije

Odnos Ustaške vojnice i njemačkih snaga

Odnos Ustaške vojnice i talijanskih snaga 1942.

Odnosi Ustaške vojnice i talijanske vojske 1943.

Odnos s četnicima i srpskim nacionalnim snagama

IV. USTROJ USTAŠKE VOJNICE

Zakonska osnova i temeljna načela za ustroj i djelovanje Ustaške vojnice

Postrojbe i ustroj Ustaške vojnice

Glavni stožer Ustaške vojnice/Zapovjedničtvo Ustaške vojnice/Stožer Ustaške vojnice

Ustrojavanje prvih postrojbi i ustaške satnije 1941.

Ustaške djelatne bojne

Stajaći djelatni zdrugovi

Stajaći djelatni zdrugovi Ustaške vojnice (postrojeni od srpnja 1942. do rujna 1943.)

I. stajaći djelatni zdrug

II. stajaći djelatni zdrug

III. stajaći djelatni zdrug

IV. stajaći djelatni zdrug

V. stajaći djelatni zdrug

Poglavnikova tjelesna bojna/Poglavnikov tjelesni sdrug

Željeznička ustaška vojnica/Prometni zdrug Ustaške vojnice/Prometni zdrugovi Ustaške vojnice

Ustaška priprema

Posadne i počasne postrojbe

Počasna bojna „5. XII. 1918.“

Školske ustanove i postrojbe, ustroj izobrazbe te ideološki odgoj

Novačke bojne Ustaške vojnice

Stegovne i kaznene ustanove te postupak u njima

V. OPERACIJE U ISTOČNOJ BOSNI PROSINCA 1941. – TRAVNJA 1942.

Ozrenska operacija, 3. – 11. prosinca 1941.

Početak operacije, 3. – 5. prosinca

Zastoj operacije, 6. – 9. prosinca

Završetak operacije, 10. – 11. prosinca

Borbe oko Pala, 10. – 18. prosinca 1941.

Operacija „Romanija“, 15. – 25. siječnja 1942.

Početak operacije, 14. – 16. siječnja 1942.

Operacije 17. i 18. siječnja

Operacije 19. i 20. siječnja

Završne operacije, 21. – 25. siječnja

Operacija „Ozren II.“, 28. siječnja – 9. veljače

Početak i tijek operacija, 28. siječnja – 3. veljače

Završetak operacije i partizanski protunapad, 4. – 9. veljače

Između velikih operacija, borbe u istočnoj Bosni, veljača – ožujak, 1942.

Borbe oko Rogatice, 2. – 21. veljače

Bitka za Žljebove, 26. veljače – 14. ožujka

Operacija „Trio“

Priprema za operaciju „Trio“

„Trio II.“ – Francetićev prodor prema Drini

„Trio I.“

Zaključak uz poglavlje „Operacije u istočnoj Bosni prosinca1941. – travnja 1942.“

DODATAK

Usporedni činovi

Knjiga "Uzroci rata" od sutra, 29. svibnja, na kioscima u hrvatskim dijelovima Bosne i Hercegovine za 20 KM

VAŽNA OBAVIJEST Knjiga „Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine“ dr. sc. Ive Lučića od 29. svibnja je u prodaji na svim boljim kioscima u hrvatskim dijelovima Bosne i Hercegovine

Poštovane čitateljice, poštovani čitatelji u Bosni i Hercegovini,

zadovoljstvo nam je obavijestiti sve vas da će knjiga „Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine“ dr. sc. Ive Lučića od 29. svibnja biti u prodaji na svim boljim kioscima u hrvatskim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Tvrdi uvez, 522 stranice, 62 fotografije i ilustracije.

Cijena knjige je 20 KM.

Tko još ne zna detalje o knjizi, može se informirati na ovoj našoj stranici u prijašnjim našim objavama.

Vaša "Hrvatska povijest""!

U PRODAJI IZRAVNO OD NAKLADNIKA I OD IDUĆEG TJEDNA U KNJIŽARAMA Knjiga "Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945.-1980." dr. sc. Miroslava Akmadže - 530 stranica u tvrdom uvezu za 79,90 kuna!

SADRŽAJ

I. UVOD

Uvodne napomene

Političke prilike u Jugoslaviji neposredno nakon Drugog svjetskog rata

Uzroci nepovjerenja između Katoličke crkve i komunističkog režima u Jugoslaviji

II. KATOLIČKA CRKVA I DRŽAVA OD 1945. DO 1952.

1. POLOŽAJ KATOLIČKE CRKVE DO DONOŠENJA USTAVA FNRJ 1946.

Prvo uhićenje nadbiskupa Alojzija Stepinca i razgovori s Josipom Brozom Titom

Prve predstavke predstavnika Katoličke crkve državnim vlastima

Hodočašće u Mariju Bistricu

Biskupska konferencija u rujnu 1945. i pastirsko pismo

Reakcije na pastirsko pismo

Napad na nadbiskupa Stepinca u Zaprešiću

Razmjena diplomatskih predstavnika između Svete Stolice i Jugoslavije

2. MONS. SVETOZAR RITIG I KOMISIJA ZA VJERSKE POSLOVE

3. KATOLIČKA CRKVA I ZAKON O AGRARNOJ REFORMI I KOLONIZACIJI

4. OSTALI ZAKONI KOJI SU UTJECALI NA ODNOSE KATOLIČKE CRKVE I DRŽAVE

Zakon o braku

Zakon o matičnim knjigama

Ostali zakoni koji su utjecali na položaj Katoličke crkve

5. KATOLIČKA CRKVA I USTAV FNRJ IZ 1946.

6. SUĐENJE ZAGREBAČKOM NADBISKUPU ALOJZIJU STEPINCU

Pripreme za suđenje

Suđenje – optužnica i ispitivanje nadbiskupa Stepinca

Nadbiskup iznosi obranu

Izjave nadbiskupovih branitelja

Presuda

Reakcije na presudu

Premještaj nadbiskupa Stepinca u Krašić

7. OSTALI SUDSKI POSTUPCI PROTIV PREDSTAVNIKA KATOLIČKE CRKVE

Predstavke predstavnika Katoličke crkve u svezi sa zatvaranjem svećenika

Suđenje franjevcima u slučaju ”Gaon” 1947.

O još nekim suđenjima

8. NEKI OBLICI GUŠENJA VJERSKIH SLOBODA OD STRANE NIŽIH TIJELA VLASTI

9. O PROBLEMIMA VJERSKOG TISKA

Stanje vjerskog tiska

Zabrana katoličkog tjednika Gore srca

10. O PROBLEMU VJERONAUKA U DRŽAVNIM ŠKOLAMA

Odnos komunističkog režima prema vjeronauku u državnim školama u prvim poratnim godinama

Izbacivanje vjeronauka iz državnih škola

11. RAD VJERSKIH ŠKOLA I PROBLEM NJIHOVOG STATUSA

Srednje škole i sjemeništa

Zatvaranje sjemeništa po Uredbi o đačkim domovima za omladinu srednjih škola od 17. rujna 1946.

Sjemeništarci dobivaju obvezu pohađanja osmogodišnjeg školovanja u državnim školama

Izbacivanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Zagrebačkog sveučilišta

Problem odgode odsluženja vojnoga roka polaznicima vjerskih škola

12. OSNIVANJE STALEŠKIH UDRUŽENJA KATOLIČKIH SVEĆENIKA

Osnivanje prvih staleških svećeničkih udruženja u socijalističkoj Jugoslaviji

Stav katoličkih biskupa prema svećeničkim udruženjima

”Non licet” – zabrana svećenstvu članstva u udruženjima

13. ZAOŠTRAVANJE ODNOSA IZMEĐU JUGOSLAVIJE I SVETE STOLICE

Prekid diplomatskih odnosa

Reakcije na prekid diplomatskih odnosa

14. BOŽO MILANOVIĆ I POLOŽAJ KATOLIČKE CRKVE U ISTRI

III. KATOLIČKA CRKVA I DRŽAVA OD 1953. DO 1960.

1. DONOŠENJE ZAKONA O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA

2. PROMJENA TAKTIKE KOMUNISTIČKOG REŽIMA PREMA KATOLIČKOJ CRKVI

Partijsko vodstvo mijenja metode pritiska na Katoličku crkvu

Optužbe protiv Svete Stolice zbog Trsta

Šeperovo imenovanje nadbiskupom koadjutorom zagrebačkim i susret s Bakarićem

Memorandum katoličkog svećenstva u iseljeništvu predsjedniku SAD-a Dwightu D. Eisenhoweru 1954.

Ustrajnost vjerskih komisija na stvaranju nejedinstva u crkvenim redovima

Problem religioznosti jednog dijela komunista

Prvi odlasci biskupa u Rim

Problemi biskupa Josipa Srebrnića u svezi s dobivanjem putovnice

Neslaganja u Vjerskoj komisiji oko politike prema Katoličkoj crkvi

Zasjedanje Biskupske konferencije u listopadu 1959.

3. JAČANJE PRITISKA NA VJERSKE ŠKOLE

Jačanje nadzora i zatvaranje vjerskih škola

Izvlačenje bogoslova iz vjerskih škola

4. OSNIVANJE I DJELATNOST STALEŠKOG DRUŠTVA KATOLIČKIH SVEĆENIKA HRVATSKE

Osnivanje inicijativnih odbora Staleškog društva katoličkih svećenika u Hrvatskoj

Kampanja protiv biskupa

Predstavnici udruženja kod Josipa Broza Tita na Brijunima

Osnivačka skupština Staleškog društva katoličkih svećenika Hrvatske i njegova djelatnost do 1960.

Kardinal Alojzije Stepinac i biskup Frane Franić o svećeničkim udruženjima

Franjo Šeper i Vladimir Bakarić o svećeničkim udruženjima

Aktivnosti Vjerske komisije na poboljšanju rada Društva

Druga redovna skupština Društva 1958.

5. SPORENJA U SVEZI SA ZAVODOM SV. JERONIMA U RIMU

6. SUĐENJE SVEĆENICIMA I BOGOSLOVIMA ĐAKOVAČKOG SJEMENIŠTA

7. ODUZIMANJE CRKVENE IMOVINE PO ZAKONU O NACIONALIZACIJI NAJAMNIH ZGRADA I GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA IZ 1958.

8. BOLEST I SMRT KARDINALA STEPINCA

IV. KATOLIČKA CRKVA I DRŽAVA OD 1960. DO 1966.

1. PRVE NAJAVE O MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA CRKVENO-DRŽAVNIH ODNOSA

Prvi razgovori nadbiskupa Franje Šepera s predsjednikom Komisije za vjerska pitanja NR Hrvatske, Stjepanom Ivekovićem

Suđenje Jerakovoj skupini

Nadbiskup Franjo Šeper traži prekid sudskih postupaka protiv svećenstva

Neki poticaji za pokretanje razgovora između Svete Stolice i Jugoslavije

Biskupska konferencija u rujnu 1960. i prve naznake o spremnosti za normalizaciju odnosa s državom

Donošenje Uredbe o izvršenju Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica

Razgovor Šeper-Iveković 3. ožujka 1962.

Predstavke Biskupske konferencije iz rujna 1962.

Papa Ivan XXIII., Drugi vatikanski koncil i crkveno-državni odnosi u Jugoslaviji

Katolička crkva i komunistički izbori

2. STALEŠKO SVEĆENIČKO DRUŠTVO U OKOLNOSTIMA SMIRIVANJA CRKVENO-DRŽAVNIH ODNOSA

Državne vlasti nastoje promijeniti odnos biskupa prema Društvu

Uznemirenost članova Društva zbog sve boljih odnosa državnih vlasti s biskupima

Najave moguće reorganizacije Društva

Biskupi ne popuštaju

Problemi oko donošenja novih pravila Društva

3. PREGOVORI SVETE STOLICE I JUGOSLAVIJE I POTPISIVANJE PROTOKOLA

Prve naznake o mogućem početku pregovora između Svete Stolice i Jugoslavije

Papa Pavao VI., drugo zasjedanje Drugog vatikanskog koncila i nastavak priprema za pregovore s Jugoslavijom

Neki postupci mjesnih tijela vlasti, partijskih organizacija i pojedinaca, koji su otežavali normalizaciju

crkveno-državnih odnosa

Početak službenih pregovora između Svete Stolice i Jugoslavije

Beogradski pregovori u siječnju 1965.

Mika Tripalo o taktici države prema Katoličkoj crkvi

Biskupi o prijedlogu izmjena Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica

Glas Koncila

Državne vlasti o pastoralnom radu u inozemstvu i Šeperovu govoru na svečanosti povodom imenovanja kardinalom

Beogradski pregovori od 29 svibnja do 8. lipnja 1965.

Prosvjedi jugoslavenske vlade zbog biskupske poslanice i događanja na proslavi 250. godišnjice pobjede nad Turcima pod Sinjem 1715.

Zastoj u pregovorima

Svršetak Drugog vatikanskog koncila

Rimski pregovori u prosincu 1965.

Pitanje svrsishodnosti daljnjeg djelovanja Staleškog društva katoličkih svećenika SR Hrvatske

Završne konzultacije o Protokolu

Potpisivanje Protokola

Reakcije na potpisivanje Protokola i razmjena izaslanika

V. KATOLIČKA CRKVA I DRŽAVA OD 1966. DO 1970.

1. POSTKONCILSKI RAZVOJ CRKVENO-DRŽAVNIH ODNOSA

Zbunjenost partijskog članstva u svezi s promjenama u politici prema Katoličkoj crkvi

Zabrinutost državnih vlasti zbog sve veće aktivnosti Katoličke crkve u društvu

Predstavke Biskupske konferencije iz lipnja 1968.

Uloga staleških svećeničkih udruženja u postkoncilskom vremenu

2. FOND PAPE IVANA XXIII. I GRADNJA NOVIH CRKAVA

3. USTANOVLJENJE CENTRA ZA KONCILSKA ISTRAŽIVANJA, DOKUMENTACIJU I INFORMACIJE KRŠĆANSKA SADAŠNJOST

4. ŠEPEROVO IMENOVANJE PREDSTOJNIKOM ZBORA ZA NAUK VJERE I IMENOVANJE FRANJE KUHARIĆA ZAGREBAČKIM NADBISKUPOM

5. PROMJENE TERITORIJALNOG USTROJA KATOLIČKE CRKVE U JUGOSLAVIJI

6. POVRATAK KRUNOSLAVA DRAGANOVIĆA U JUGOSLAVIJU

7. OBNOVA JUGOSLAVENSKO-VATIKANSKIH DIPLOMATSKIH ODNOSA

Mika Špiljak u posjetu papi Pavlu VI.

Ponovna uspostava punih diplomatskih odnosa

VI. KATOLIČKA CRKVA I DRŽAVA OD 1971. DO 1980.

1. ODNOSI JUGOSLAVIJE I SV. STOLICE NAKON OBNOVE DIPLOMATSKIH ODNOSA

Posjet Josipa Broza Tita papi Pavlu VI.

Marijanski i Mariološki kongres u Hrvatskoj u kolovozu 1971.

Prigovori jugoslavenskih vlasti Sv. Stolici na djelovanje iseljenog svećenstva

Neki problemi u jugoslavensko-vatikanskim odnosima nakon sloma Hrvatskog proljeća

Miloš Minić u posjetu Sv. Stolici

Ivan Pavao II. – papa koji je najavio slom komunizma

2. CRKVENO-DRŽAVNI ODNOSI NAKON OBNOVE JUGOSLAVENSKO-VATIKANSKIH DIPLOMATSKIH ODNOSA

Katolička crkva i Hrvatsko proljeće

Biskupska konferencija u veljači 1972. o političkim prilikama u Hrvatskoj

Kuharićeva Korizmena poslanica 1972.

”Neprijateljsko” djelovanje katoličkog svećenstva

Pogoršanje crkveno-državnih odnosa nakon smjene hrvatskog političkog vodstva

Vodeći partijski dužnosnici i tijela o pogoršanju crkveno-državnih odnosa

Poigravanje državnih vlasti s nadbiskupom Franićem u svezi s gradnjom crkve Sv. Petra u Splitu

Nastojanja državnih vlasti da se svećenici uključe u rad koordinacijskih odbora SSRN-a

Katolička crkva i Titova kandidatura za Nobelovu nagradu za mir

Zabrane Glasa Koncila

Katolička crkva i Ustav iz 1974.

Nadbiskup Josip Pavlišić na udaru državnih vlasti

Crkvene reakcije na knjigu Jakova Blaževića Tražili smo crvenu nit

Katolička crkva i beogradsko zasjedanje Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji 1977./1978.

Reakcije državnih vlasti na proslavu 900. godišnjice posvete crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina

Odumiranje Društva katoličkih svećenika Hrvatske

Katolička crkva i Titova bolest i smrt

Ivan Lalić o crkveno-državnim odnosima i stanju Katoličke crkve u Hrvatskoj 1980.

Brojčani pokazatelji stanja Katoličke crkve u Hrvatskoj krajem 70-tih godina 20. stoljeća

3. ULOGA DRŽAVNIH VLASTI U NEKIM UNUTARCRKVENIM SPOROVIMA

Zadarski slučaj

Teološko društvo Kršćanska sadašnjost

VII. ZAKLJUČAK

VIII. PRILOZI

Prilog 1. - Kronologija najvažnijih događaja

Prilog 2. - Popis biskupa/nadbiskupa u biskupijama/nadbiskupijama na hrvatskom jezičnom području u SFRJ

Prilog 3. - Popis predsjednika hrvatske i savezne Vjerske komisije od 1945. do 1980.

Prilog 4. - Podaci hrvatske Vjerske komisije o brojnom stanju svećenstva svih vjeroispovijesti u NR Hrvatskoj s danom 1. prosinca 1946.

Prilog 5. - Podaci hrvatske Vjerske komisije o brojnom stanju svećenika svih vjerskih zajednica u NR Hrvatskoj s danom 20. veljače 1947.

Prilog 6. - Podaci hrvatske Vjerske komisije o brojnom stanju katoličkog svećenstva u NR Hrvatskoj po biskupijama s danom 20. veljače 1947.

Prilog 7. - Podaci Savezne komisije za vjerska pitanja o popravcima crkvenih zgrada u SFRJ u razdoblju od 1945. do 1960.

Prilog 8. - Podaci Savezne komisije za vjerska pitanja o broju katoličkih svećenika, redovnika/ca, crkava, kapela, samostana, polaznika vjerskih škola, te nakladi vjerskog tiska po republikama 1960. godine

Prilog 9. - Usporedni brojčani podaci polaznika katoličkih vjerskih škola u Hrvatskoj za 1959., 1960., 1967. i 1969. godinu

Prilog 10. - Usporedni podaci Vjerske komisije o broju službenika Katoličke crkve po republikama 1960. i 1966. godine

Prilog 11. - Brojčani podaci članova Staleškog društva katoličkih svećenika Hrvatske od 1953. do 1976. godine

Prilog 12. - Nepotpuni popis članova Staleškog društva katoličkih svećenika Hrvatske

Prilog 13. - Podaci hrvatske Vjerske komisije o nakladi katoličkog vjerskog tiska u Hrvatskoj za 1965. i 1976. godinu

Prilog 14. - Izvješće mons. Bože Milanovića o sastanku predstavnika Zbora svećenika sv. Pavla za Istru s predstavnicima Savezničke Komisije za razgraničenje Julijske krajine u Pazinu 19. ožujka 1946.

Prilog 15. - Izvadak iz izvješća Službe državne sigurnosti o zasjedanju Biskupske konferencije u Dubrovniku 7. veljače 1972. u svezi s političkim prilikama u Hrvatskoj nakon sloma ”Hrvatskog proljeća“

IX. IZVORI I LITERATURA

X. KRATICE

KAZALO IMENA

Bilješka o autoru