Sedma gardijska motorizirana brigada osnovana je odlukom predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH dr. Franje Tuđmana 23. Prosinca 1992. godine. Sjedište joj je bilo u Varaždinu. U Domovinskom ratu je, pod izravnim zapovijedanjem Glavnog stožera, ostvarila izuzetne uspjehe i sudjelovala u najznačajnijim operacijama i akcijama Hrvatske vojske. Osnovnu strukturu u formiranju 7. Gardijske brigade činila su 263 pripadnika 5. bojne 1. “A” brigade ZNG-a Tigrova koji su već imali ratno iskustvo u operacijama za oslobođenje juga Hrvatske i Dubrovnika.
Tijekom Domovinskog rata 7. gardijska brigada najviše je
popunjavana dragovoljcima iz sjeverozapadne Hrvatske i dijela Slavonije.
Tijekom ratnog puta poginulo je 67 pripadnika Brigade Puma, a u 5. bojni 1. “A”
brigade, preteči Brigade, 25 pripadnika. Brigada je ukupno imala 252 ranjena
pripadnika koji su stradali na prvim crtama bojišta.
Kroz Brigadu je tijekom Domovinskog rata prošlo 4550
gardista, od kojih su 67 poginula, 23 preminula i 252 ranjena pripadnika. Ova
je knjiga posvećena upravo njima – Pumama, junacima i vitezovima 7. gardijske
brigade Hrvatske vojske. Sinovi Hrvatskog zagorja, Međimurja i Podravine
dragovoljno su stali pod barjak novostvorene demokratske Hrvatske i ostvarili
snove mnogih naraštaja hrvatskog naroda. Sjeverozapadna Hrvatska mora biti
ponosna svojim Pumama koji su u ratnim i surovim zimskim vrletima Dinare svojom
hrabrošću, domoljubljem i žrtvom spajali sjever i jug Hrvatske do konačne vojne
pobjede na ovom malom i najdražem komadićku zemlje koju zovemo Domovina.
Uskoro opširnije...
Nema komentara:
Objavi komentar